Otpremnina je jedno od pitanja kod kojeg poslodavci često nisu sigurni šta je radnopravna obaveza, a šta porezni tretman. Kratak odgovor glasi: otpremnina u FBiH može biti neoporeziva, ali samo ako je isplaćena pod propisanim uslovima i do propisanog iznosa.
Ako se isplati više od neoporezivog limita, razlika se tretira kao oporeziv prihod zaposlenika.
Kada radnik ima pravo na otpremninu
Prema Zakonu o radu FBiH, radnik ima pravo na otpremninu ako je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ako mu poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim u slučaju kada se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika.
Visina otpremnine se utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Ipak, Zakon propisuje da otpremnina ne može biti manja od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Također, otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Kada je otpremnina neoporeziva
Prema Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dohodak, otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu ne podliježe plaćanju poreza na dohodak ako je isplaćena do iznosa koji čini 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji isplaćuje otpremninu.
To znači da se prvo mora utvrditi:
- prosječna mjesečna plaća radnika u posljednja tri mjeseca,
- broj navršenih godina rada kod poslodavca,
- iznos otpremnine koji se isplaćuje,
- i da li isplaćeni iznos prelazi neoporezivi limit.
Primjer obračuna
Radnik je kod poslodavca radio 6 navršenih godina. Prosječna mjesečna plaća u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora iznosi 1.500 KM.
Neoporezivi limit se računa ovako:
1.500 KM × 70% = 1.050 KM po godini rada
1.050 KM × 6 godina = 6.300 KM
U ovom primjeru, otpremnina do 6.300 KM može biti neoporeziva, ako su ispunjeni ostali uslovi.
Ako poslodavac isplati 7.000 KM, tada je:
- 6.300 KM neoporezivo,
- 700 KM oporezivi dio.
| Situacija | Porezni tretman |
|---|---|
| Otpremnina do neoporezivog limita | Ne plaća se porez na dohodak |
| Dio otpremnine iznad neoporezivog limita | Tretira se kao oporeziv prihod zaposlenika |
| Otpremnina kod odlaska u penziju | Ima poseban neoporezivi limit |
| Isplata bez jasnog radnopravnog osnova | Može biti tretirana kao oporezivo primanje |
Šta je sa doprinosima
Kod otpremnine je važno razlikovati neoporezivi dio i dio koji prelazi propisani limit. Neoporezivi dio otpremnine ne ulazi u dohodak od nesamostalne djelatnosti. Međutim, ako se naknada isplati u većem iznosu od propisanog, višak se smatra oporezivim prihodom od nesamostalne djelatnosti i evidentira se kroz propisane obrasce.
Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa propisuje da u osnovicu za doprinose ulaze primanja koja se zaposleniku isplaćuju po osnovu radnog odnosa i koja se smatraju primanjem od nesamostalnog rada, odnosno plaćom.
U praksi to znači: na neoporezivi dio otpremnine se ne obračunava porez na dohodak, dok se dio iznad neoporezivog limita mora posebno obračunati i tretirati kao oporezivo primanje.
Otpremnina prilikom odlaska u penziju
Otpremnina prilikom odlaska u penziju ima poseban tretman. Prema Pravilniku, neoporezivo se priznaje do visine šest neto plaća zaposlenika isplaćenih u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika.
Zbog toga se otpremnina zbog otkaza i otpremnina prilikom odlaska u penziju ne trebaju miješati. Radi se o različitim osnovama i različitim poreznim limitima.
Najčešće greške u praksi
Najčešće greške kod obračuna otpremnine su:
- poslodavac ne razlikuje radnopravni iznos od neoporezivog poreznog limita,
- pogrešno se računa prosjek plaće,
- uzimaju se sve godine radnog staža, umjesto navršenih godina rada kod istog poslodavca,
- isplata se nazove “otpremnina”, iako nema odgovarajući pravni osnov,
- ne obračuna se porez na dio koji prelazi neoporezivi limit,
- miješa se otpremnina kod otkaza sa otpremninom kod odlaska u penziju.
Zaključak
Otpremnina u FBiH može biti neoporeziva, ali samo do propisanog limita i pod uslovima koje propisuju radni i porezni propisi.
Za otkaz ugovora o radu, neoporezivi iznos se računa prema formuli:
70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca × broj navršenih godina rada kod poslodavca
Ako se isplati više od tog iznosa, razlika se tretira kao oporeziv prihod zaposlenika.
Trebate pomoć oko obračuna otpremnine?
Ako niste sigurni kako pravilno obračunati otpremninu, porez ili doprinose u konkretnom slučaju, naš tim vam može pomoći da izbjegnete greške i pravilno evidentirate isplatu.
Pogledajte i ostala pitanja iz oblasti računovodstva, poreza, plata i doprinosa.
